Sažetak
U ovom članku, kao prvo, pobliže će se pojasnit i termin jezički purizam i uporediti s otporom prema tuđicama tako da se pod posljednjim podrazumijeva jezički purizam u užem smislu, a pod prvim u širem smislu. Njemačka jezička društva navode se kao prve institucije koje su prepoznale značaj matemjeg jezika i koje su se bavile prevođenjem stranih riječi. Otpor prema tuđicama posmatra se i analizira dalje kroz historiju, od njegovih početaka do vrhunca njegova djelovanja. Posljednji se navodi selektivni purizam ili, drugačije rečeno, antiamerikanizam, koji se javlja u modemom dobu i zbog kojeg je matematičar i privredni naučnik prof. dr. Walter Krämer osnovao Udruženje za njemački jezik.
