Sažetak
Bosanskohercegovačko društvo suočava se sa brojnim ekonomskim, socijalnim i političkim izazovima. Nepovoljna ekonomska situacija u državi itekako se odrazila na demografsku sliku. Negativan prirodni priraštaj i emigracija stanovništva ugrožavaju održivost penzionih sistema u Bosni i Hercegovini. Starenje populacije i sve nepovoljniji odnos broja radnika i penzionera naglasili su potrebu provođenja penzionih reformi u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine kako bi se osigurala stabilnost i izvjesnost isplaćivanja penzionih naknada. Penzioni sistemi u Bosni i Hercegovini počivali su na prvom stubu, odnosno sistemu tekućeg finansiranja koji je u kontekstu poslijeratnog razdoblja neodrživ. Penzione reforme morale su provesti i ostale republike nastale disolucijom druge Jugoslavije. Smjer penzionih reformi u svim bivšim jugoslovenskim republikama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ide u pravcu formiranja penzionog sistema koji počiva na tri stuba. U radu su izloženi ključni razlozi potrebe reforme penzionih sistema u Bosni i Hercegovini. Takođe, predstavljeni su penzioni sistemi u Bosni i Hercegovini, te istaknute ključne promjene koje su donijele izvršene reforme. Komparacijom penzionog sistema u Bosni i Hercegovini sa sistemima ostalih bivših jugoslovenskih republika identifikovani su društveni problemi koji kreiraju potrebu za daljnjim reformisanjem, odnosno restrukturiranjem penzionih sistema. Na osnovu izvršenih penzionih reformi u drugim državama moguće je pojmiti smisao i logiku penzionih reformi koje su i koje će biti preduzete u Bosni i Hercegovini, kao i detektovati društvene faktore koji uzrokuju potrebu za reformisanjem.