Bosanski ajani u Bečkom ratu (1683-1699) - potvrda i negacija autoriteta

Sažetak

U radu se propituje uloga i značaj bosanskih ajana za vrijeme Bečkog rata  (1683-1699) kada i Bosanski ejalet prvi put u većoj mjeri postaje vojno poprište, zona destrukcije i stradanja. Ukazuje se na društveni aktivizam i odgovornost ajana, naročito u prijelomnim ratnim dešavanjima. Naglasak je na predstavkama koje oni upućuju prema osmanskoj prijestolnici. Na taj način izvještavalo se o krajnje zabrinjavajućim prilikama u Bosni, te potraživala hitna vojna pomoć u ljudstvu i materijalnim sredstvima. Ima pokazatelja da su ti zahtjevi i polučili određene pozitivne efekte. Historijski izvori ipak sugeriraju da u to doba ajani nisu u cijelom Bosanskom ejaletu bili na visini zadatka. U radu se navode i primjeri u kojima su predstavnici gradske elite zanemarivali svoje dužnosti i zloupotrebljavali položaje. Takva praksa, pogotovo u ratnim okolnostima, može se smatrati izdajom interesa Osmanske države koja je na koncu, kao po pravilu, najviše pogađala lokalno stanovništvo.